Put do razboritosti

 

Pripremila: s. Dominika Anić

Srijeda, 29. lipnja 2011.

 

Većina nas ljudi u svome svakodnevnom životu skloni smo potiskivanju. Kad nemamo snage suočiti se s nekim problemom ili ga nositi onda pribjegavamo potiskivanju, misleći kako je to rješenje. No, potiskivati u pravilu ne pomaže. Moguće je doduše zatvoriti vrata iza nekog problema, ali to ničemu ne koristi. Goethe je dobro vidio: «Briga, - ona se provlači kroz ključanicu». Nije nimalo lako zaštititi se od brige. Mogu pokušati razumom otjerati brige koje stvaram, recimo, za putovanje moga prijatelja. Ali brigu nije tako lako odstraniti. Kad povjerujem da sam vrata moje životne kuće dobro zatvorila od briga, one se ponovno uvuku kroz ključanicu. Naveče prepuštam svoje briga Bogu i u miru zaspim. Ali kad ujutro ustanem briga je opet tu. Možda se potajno u snu uvukla u mene pomislim. Ima takvih provalnih prosjeka ili ključanivca u nama kroz koje naša duša biva dostupna i otvorena za kojekakve brige i opterećenja. Brige jednostavno ne možemo isključiti jednom zauvijek. Moramo ih svako malo, ali ljubazno zamoliti da napuste našu kuću. Ali isto tako znamo da ih se nikada ne možemo potpuno osloboditi. U jednom svom stihu već spomenuti Goethe reče: «Ne želiš li me ostaviti sretnim, brigo, onda me barem opameti.» Iza ovoga stoji iskustvo da nam brige ne dopuštaju uživati u sreći. Budući da ih ne možemo potpuno isključiti iz kuće naše duše, a onda neka barem preuzmu pozitivnu zadaću u domaćinstvu naše duše. Neka nam daruju razboritost.